Zašto netko jede slatki, a netko slani doručak?

Hrvatski je doručak iz prošlosti mješavina različitih utjecaja koji su kulturološki uvjetovani. Osim kulturoloških odrednica odluku o izboru doručka temeljimo i na fiziološkim.

Doručak je restriktivan obrok, slažete li se?

Doručak je na mnogo načina jedan od najrestriktivnijih obroka u danu. Restriktivan je u vremenskom intervalu u kojem se može pojesti i restriktivan je u izboru vrsta namirnica. Trebao bi se pojesti do 11 sati jer poslije ulazimo u sferu ručka. To bi po nutricionističkim smjernicama trebao biti drugi obrok u danu (zajutrak je prvi, jede se u prvih 60 minuta od buđenja) međutim iskustveno i dalje mnogi ne rade razliku zajutraka i doručka pa ću ponatu ovog članka svesti na konzumaciju jednog jutarnjeg obroka.


Zašto je nekima teško pojesti doručak?

Treba ga uklopiti u dio dana kada minute lete kao poludjele, žurimo, moramo stići na posao, fakultet ili u školu, a još smo praktički mislima u krevetu. Treba u zadanom roku obaviti jutarnju higijenu, obući se, pobrinuti za ukućane (mame) i sebe i pri tome dobro isplanirati jutro kako bismo imali vremena za pripremiti i pojesti nešto zdravo kako ne bismo posegnuli za doručkom u najbližoj pekarnici.


Što preferiramo, a što je apsolutni NE za doručak

Postoje određene namirnice koje se bez ikakvog logičnog razloga - barem u zapadnoj kulturi - čine univerzalno neprikladnima za vrijeme doručka. To je na primjer odrezak od tune, ali zato pašteta od tune odlično paše uz prepečeni tost, odrezak od lososa je drugi primjer i on nije nešto za čim bi nam jutarnji pupoljci žudili, ali ako im ponudimo dimljeni losos uz nekakav meki sir poput camemberta već se situacija mijenja. Kruh s maslacem, slaninom i jajima ujutro podsjeća na hotelski doručak i mnogima je omiljen, ali kada bismo umjesto kruha s jajima imali izbor tjestenine s jajima (nešto kao carbonara) nisam uvjerena da bismo se svi oduševljeni s time. Isto tako dok je voće za doručak apsolutno dobrodošlo, salate ostavljamo za period ručka. Nema logičnog objašnjenja zašto je naš izbor doručka upravo tako restriktivan, možda dio objašnjenja stoji u preferencijama i izoštrenosti okusnih pupoljaka ujutro kojima ipak treba nešto blaži okusi za početak dana. Okvirna podjela doručaka stoge može biti na slane i slatke. Iako postoje ljudi kojima neće biti toliko bitno je li doručak sladak ili slan pa će ga mijenjati iz dana u dan, većina ipak daje prednost slatkom doručku. Mala anketa na Instagramu donijela je potvrdu ove činjenica i slatki doručak je gusto, ali većinski pobijedio slani doručak (51% naspram 49%).


Amerika, Azija i Europa usporedba

Dio izbora slatkog ili slanog doručka možemo kulturološki objasniti: u Americi su doručci obično (barem djelomično) slatki. To se može objasniti širenjem pakiranih žitarica tijekom baby boom-a i konzumacijom tih žitarica kod djece (djeca rođena nakon II. Svjetskog rata). U vrijeme kad su baby boomeri bili spremni postati sami roditelji mnogi su se prebacili na zdraviju alternativu kao što su muesli ili granola, ali slatki element i dalje je bio prisutan u njihovim doručcima. U Aziji sasvim drugačiji običaji, ujutro se jede slana juha s noodlesima i to je tipičan obrok za Koreju, Japan i Kinu, Europa je generalno okrenuta slađim opcijama porastom popularnosti žitnih kaša za doručak.


Doručci diljem Hrvatske po pokrajinama

Na slici iznad nalazi se menu s doručcima u jednom zagrebačkom restoranu davne 1935. godine. Kada ste zadnji puta u nekom restoranu vidjeli ponude poput goveđeg gulaša ili paprikaša za doručak? Vjerojatno nikada. Zagrebački gradski restoran “Gradski podrum” imao ih je u svojoj ponudi doručaka 1935. godine, u periodu između dva svjetska rata. Iz jelovnika Gradskog podruma možemo zaključiti kako su Zagrepčani konzumirali slan doručak, ali već malo južnije priča je drugačija. Čini se da je izvorni hrvatski doručak kombinacija slanog i slatkog okusa zahvaljujući utjecaju različitih regija. U Dalmaciji je tipičan doručak bio i slan i sladak uključivao je fritule, mast, šećer, pršut i kruh, sličan doručak bio je uobičajen i u Istri. Slavonija je često imala mast, kruh i šećer, kobasice, a Zagorje puru (nešto slično palenti) i kiselo mlijeko. Dakle, vidljivo je da je hrvatski doručak u prošlosti bio i slan i sladak, a čini se kako je odluku o izboru doručka donosio svaki čovjek sudeći prema vlastitiom nepcu.


Ugljikohidratna večera može utjecati na izbor doručka?

Uz kulturološke odrednice, jedete li ujutro slatko ili slano ovisi o tome što ste večerali. Doručkujemo ujutro kako bismo napunili glikogen, pokrenuli metabolizam i izbjegli osjećaj neutažive gladi tijekom dana. Kad jedete nešto bogato rafiniranim ugljikohidratima razina šećera skočit će, a zatim se će se naglo spustiti, što znači da će vaše tijelo zahtijevati nešto slatko da bi se razina šećera u krvi uravnotežila. Paralelno s time ako ste imali večeru bogatu ugljikohidratima neposredno prije spavanja (grickalice, čokoladu ili neki kolač) puno je vjerojatnije da ćete se probuditi žudeći za slatkim doručkom.

Alkohol navečer žudnja za slanim ujutro

Glavni razlog žudnje za slanom hranom je nedostatak natrija koji je obično uzrokovan dehidracijom. Ako uz večeru obično pijete vino, pivo ili žestoka pića, a ne vodu ili ako navečer vježbate i ako se ne hidrirate pravilno, možda ćete se probuditi u želji za slanijim doručkom.


Slano ili slatko?

Je li jedna opcija doručka superiornija u odnosu na drugu? Da i ne. Tijekom noći rezerve glikogena se prazne i zbog toga ugljikohidratni obrok osigurava dobro punjenje zaliha koje su se ispraznile tijekom noćnog gladovanja.

Pogrešno je pri tome jesti rafinirane ugljikohidrate (pekarske proizvode od bijelog brašna, kekse, slatkiše) međutim, tost, zob, integralne žitarice i cjeloviti kruh dobra su alternativa za napuniti glikogen. Ako ste slani i proteinski tip te ujutro unosite više proteina putem slanih jela (jaja, meso, mahunarke) ne zaboravite da se proteini mogu dobiti iz slađih namirnica (grčki jogurt, zob, orašasti plodovi) i pri tome niti jedan izvor proteina nije lošiji izvor. Sve dok se držite smjernica o pravilnoj prehrani - umjereni ste, pazite na raznolikost u prehrani nije presudno je li primarni okus doručka slan ili sladak, zato slobodno uživajte u zdravom doručku po vašem izboru.