Sezonska prehrana – ona u kojoj voće i povrće nikada neće postati „travel influenceri“
Kada je voće ili povrće u sezoni, to znači da je u to doba godine vrhunac u pogledu okusa i optimalnog vremena za berbu. Na tom vrhuncu u namirnicama se nalazi najveća razina hranjivih tvari i vitamina, a okus je složeniji i bogatiji.
Hraneći se sezonski zapravo se hranimo prema prirodnom satu. Bitna značajka sezonske prehrane jest da su namirnice svježe odnosno da nisu bile podvrgnute procesima kojima im se produžuje trajnost.
Što su namirnice dulje vremena na skladištu, njihova nutritivna vrijednost opada
Produženje trajnosti postiže se metodama koje narušavaju vitaminsko-mineralni profil namirnice, dakle dolazi do smanjivanja važnih minerala i vitamina. Osim produženja roka trajanja, na vitamine i minerala utječe vrijeme skladištenja tijekom kojega se njihove razine u namirnici dodatno smanjuju.
Posebno osjetljivi na metode za produženje trajnosti su vitamini topljivi u vodi kao npr. vitamin C, folna kiselina i vitamini B skupine. Tri glavna prirodna razarača vitamina u voću i povrću su svjetlost, toplina i kisik pa na te parametre valja paziti i kod čuvanja namirnica kod kuće. Pravilno skladištenje će očuvati vitamine i minerale u namirnici.
Vitamini topljivi u vodi kao npr. vitamin C, folna kiselina i vitamini B skupine se smanjuju procesiranjem i duljim skladištenjem. Tri glavna prirodna razarača vitamina u voću i povrću su svjetlost, toplina i kisik.
Sezonsko voće i povrće na police stiže u najkraćem mogućem roku bez stajanja u skladištu i u pravilu ne prolazi velike udaljenosti kako bi došlo do Vašeg stola. Kako biste se osigurali da jedete sezonsko voće i povrće koje nije prešlo dugačak put, lokalno je sljedeći parametar koji biste trebali imati na umu.
Znate li kojim je namirnicama sezona u studenom?
Od voća su to grejp, naranča, mandarina, limun, nar, od povrća kupus, kelj, kelj pupčar, cvjetača, brokula, salate, zelena salata, endivija, crveni radič, matovilac, špinat, cikla, celer, korabica, mrkva, repa, poriluk, peršin.
Je li lokalno uistinu lokalno?
Percepcija o onom što se naziva lokalnom prehranom razlikuje se od regije do regije. Većina znanstvenika se slaže da bi definicija lokalne prehrane značila minimiziranje udaljenosti između uzgoja i potrošnje te namirnice (Peters i sur., 2008). Prema zakonima zapadnih zemalja lokalno je definirano unutar 600km od mjesta uzgoja određene namirnice, što znači da ako jednim tankom goriva možete otići po namirnicu i donijeti je na svoj stol, onda je ona lokalno uzgojena.
Prema zakonima zapadnih zemalja lokalno je definirano unutar 600km od mjesta uzgoja određene namirnice, što znači da ako jednim tankom goriva možete otići po namirnicu i donijeti je na svoj stol, onda je ona lokalno uzgojena.
Istraživanja kažu da smo svjesni benefita lokalne prehrane, no jesmo li?
Potrošačke ankete pokazuju da su razlozi odabira lokalne hrane svježina (82%), podržavanje lokalne ekonomije (75%) i pouzdana informacija odakle namirnica dolazi (58%). To su ujedno i benefiti kupovine lokalnog.
Ekonomski čimbenici ZA lokalnu prehranu:
- podržavanje lokalnih proizvođača, malih OPG-ova ispred velikih korporativnih udruženja
- više novca ostaje u lokalnoj zajednici
- ako ste poslodavac u ugostiteljstvu, promoviranjem lokalne hrane dokazano privlačite interes gostiju i potencijalnih zaposlenika
- povećana sigurnost zemlje u slučaju međunarodnog nesporazuma i neovisnost o uvozu – KUPUJMO HRVATSKO!
Okolišni čimbenici ZA lokalnu prehranu:
- smanjuje se udaljenost putovanja namirnicama što je povezano s manjom potrošnjom fosilnih goriva, manjem zagađenju zraka i emisiji stakleničkih plinova – sjećate li se govora Grete Thunberg?
- veća je vjerojatnost da će poljoprivrednici koji se bave izravnim marketingom
koristiti ekološki prihvatljive proizvodne prakse (Martinez i sur., 2010.) – uz lokalnu hrana postaje i ORGANSKA!
Hraneći se lokalno smanjujemo rizik od dijabetesa i krvožilnih bolesti
Lokalna prehrana je povezano sa pravilnom prehranom, povećana je vjerojatnost izbora zdravije hrane, prevenira se gojaznost i smanjuje rizik od kroničnih bolesti (dijabetes, ateroskleroza)… To je uglavnom zato što je sezonska hrana hranjivija, svježija i manje obrađena (Martinez i sur., 2010).
Kao opće pravilo, što je hrana bliža mjestu od kuda je uzgojena, bolja je i kada je nasjeckaš!
Srdačno,
Miroslava B.
NutriAbeceda