Povezanost unosa ugljikohidrata i infekcije uzrokovane gljivicom Candida albicans

Procjenjuje se da su gljivice roda Candida najčešće komenzalne gljivice ljudskog probavnog sustava u 40 do 60% opće populacije [1, 2, 14]. One mogu biti prisutne kao prolazni ili permanentni kolonizator u usnoj šupljini, gastrointestinalnom i urogenitalnom traktu.

ŠTO SE ZNA O CANDIDA INFEKCIJAMA?

Candida albicans najčešća je vrsta roda Candida, riječ je o oportunističkoj gljivici što znači da izaziva bolesti samo u imuno kompromitiranom domaćinu, dok je u zdravom domaćinu normalni sudionik crijevne flore. Spektar bolesti u slučaju prerastanja gljivice u gastrointestinalnom sustavu kreće se od blažih vaginalnih infekcija koje barem jednom u životu pogađaju čak 75% žena, do teških infekcija kod hospitaliziranih pacijenata koje dovode do visoke stope obolijevanja i smrtnosti. Neki od rizičnih faktora povezanih s Candida infekcijama uključuju čestu uporabu antibiotika, kroničnu konzumaciju alkohola, imunosupresivne lijekove te prehranu s visokim udjelom ugljikohidrata [2, 14]. Infekcije Candidom doprinose većoj stopi obolijevanja i smrtnosti jer je uslijed otpornosti gljivičnih patogena na dostupne lijekove, broj antifungalnih lijekova koji suzbijaju infekcije ograničen [6, 8, 11]. Porast otpornosti posljedica je dugotrajne izloženosti antifungalnim lijekovima što predstavlja ozbiljan izazov modernoj medicini. Otegotna okolnost koja dodatno otežava borbu moderne medicine s Candidom negativno jest relativno neuspješno pravovremno dijagnosticiranje pristunosti povećanog broja Candide u organizmu.

PREHRANA ZNAČAJNO UTJEČE NA GLJIVICE RODA CANDIDA

Kako je prehrana jedan od faktora koji utječe na pogoršanje Candida infekcija, studija iz 2011. nastojala je ispitati povezanost između prehrane ispitanika i rizičnih faktora koji utječu na pojavnost gljivice roda Candida.

METODE STUDIJE JEZIOREK I SURADNIKA (2019)

Metodski dio studije odnosio se na analizu oralnih briseva i uzoraka stolice na prisutnost Candide te je u istraživanju sudjelovalo 30 osoba, 28 žena i 2 muškarca. Ispitanici su nakon uzetih briseva ispunili upitnike koji su sadržavali pitanja o načinu života te učestalosti i prisutnosti određenih skupina namirnica u prehrani. Poseban dio upitnika odnosio se na pitanja o uporabi antibiotika, trudnoći, osjetljivosti na infekcije i podatke o prethodnim gljivičnim infekcijama te operacijama.

RAZDVAJANJE ISPITANIKA NA CANDIDA POZITIVNU SKUPINU I KONTROLNU SKUPINU Uzimanjem briseva sudionika dobiveno je trinaest sojeva Candide od kojih je većina identificirana kao Candida albicans. Sudionici s visokom brojnosti Candide albicans izolirane u fecesu i/ili usnoj šupljini klasificirani su kao Candida pozitivna skupina, dok su oni s niskom brojnosti Candida albicans vrste klasificirani kao kontrolna skupina. Nakon podjele u skupine istraživači su na temelju ispunjenih upitnika povezali osobitosti prehrane kod Candida pozitivne skupine i kontrolne skupine.

OBILJEŽJA CANDIDA POZITIVNE SKUPINE U Candida pozitivnoj skupini većina ispitanika imala je simptome kao što su bolovi u trbuhu, nadutost i pojačani apetit za slatkim. Nešto manji broj ispitanika u upitniku označili su simptome poput nemirnog spavanja, mučnine i metalnog okusa u ustima. Većina ispitanika nije slijedila redukcijsku ili eliminacijsku prehranu. Od onih čija prehrana ipak jest bila eliminacijska, eliminacija se odnosila na prehranu bez mlijeka, laktoze ili glutena.

REZULTATI STUDIJE U Candida pozitivnoj skupini, više od polovice ispitanika izjavilo je da konzumira bijelo i integralno pšenično brašno. U kontrolnoj skupini (bez infekcije Candida vrstom) integralno pšenično brašno te brašna drugih žitarica (brašna od heljde, zobi i raži) su se konzumirala znatno češće od bijelog brašna (p = 0,04) u odnosu na Candida pozitivnu skupinu. Prosječna potrošnja tvrdog sira tipa Gouda bila je slična u obje skupine dok su quark siri druge inačice posnog sira konzumirane znatno češće (p = 0,005) u kontrolnoj skupini. Većina ispitanika koristila je različite vrste biljnih ulja za termičku obradu i začinjavanje jela. Najčešće su se koristila biljna ulja uključujući maslinovo ulje. U Candida pozitivnoj grupi većina ispitanika koristila je biljna ulja u prehrani, a manji broj ispitanika maslac.

PREHRANA JE KLJUČNA Prehrana značajno utječe na sastav i aktivnost crijevne mikrobiote, uključujući gljivice. Poznata je činjenica da različite namirnice utječu na mikrobiotu na način da mijenjaju mikrobni sastav i metaboličku aktivnost fiziološke flore (mikroorganizmi koji koloniziraju sluznice i kožu zdavog čovjeka) [5]. Pri čemu je za Candida infekcije od posebnog značaja prehrana s viskom udjelom masnoća i ugljikohidrata. Shodno tome, ugljikohidrati i masne kiseline su najčešće proučavane makromolekule koje utječu na rast Candide u gastrointestinalnom traktu. Znanstvena istraživanja pokazuju da prehrana značajno utječe na pojavnost gljivica roda Candida.

UGLJIKOHIDRATI POVEĆAVAJU, A MASNE KISELINE SMANJUJU RAST CANDIDE ALBICANS U istraživanju Hoffmann i suradnika (2013) uočena je pozitivna korelacija između prisutnosti Candida vrste u ljudskom gastrointestinalnom traktu i povećanog unosa ugljikohidrata, a negativna povezanost uočena je između prisutnosti Candide i unosa zasićenih masnih kiselina. Prema toe bi se moglo zaključiti kako unos ugljikohidrata povećava rast Candide, a unos zasićenih masti čak smanjuje porast Candida vrste u gastrointestinalnom traktu (GI). Predloženi mehanizam kojim ugljikohidrati poput škroba i fermentabilnih šećera uzrokuju rast Candida vrsta jest taj da gljivice imaju sposobnost fermentirati škrob koji im služi kao medij za rast i razmnožavanje.

ZAKLJUČCI SE ODNOSE SAMO NA OSOBE S NARUŠENIM IMUNOLOŠKIM SUSTAVOM

Zaključak studija bi bio da prehrana bogata ugljikohidratima u osoba s narušenim imunološkim sustavom može uzrokovati prerastanje Candide vrste u GI traktu. Inhibirajući efekt, osim masnim kiselinama može se postići se specifičnim probioticima te flavonoidima [9, 12].

KOJE MASTI POZITIVNO DJELUJU NA SPRJEČAVANJE PRERASTANJA CANIDIDE? Situacija s kokosovim uljem jedan je od primjera u znanosti o prehrani da ništa nije crno i bijelo, dok je kokosovo ulje značajan izvor zasićenih masnih kiselina, istih onih koje uzrokuju povećavanje lošeg "LDL" kolestrola i čiji bi unos trebali ograničiti, te iste masti doprinose smanjenju prerastanja i inhibiciji gljivice Candida Albicans. Istraživanje Upravo istraživanje Gunsalusa i suradnika (2015) donosi rezultate prema kojemu je kokosovo ulje inhibiralo rast Candide albicans i dovelo do smrti sojeva u in vitro uvjetima. Taj se učinak pripisuje zasićenim masnim kiselinama kratkog i srednjeg lanca, odnosno kapronskoj (C10: 0) i laurinskoj kiselini (C12: 0). U istom istraživanju uspoređen je utjecaj dugolančanih masnih kiselina u sojinom ulju i goveđem loju na rast Candide albicans, pri čemu su rezultati pokazali da je rast Candide albicans bio niži kod miševa hranjenih kokosovim uljem u odnosu na miševe hranjene goveđim lojem ili sojinim uljem. Istraživači su na temelju rezultata zaključili da kokosovo ulje inhibira rast Candide albicans u in vivo te in vitro uvjetima.


VAŽNA NAPOMENA

Spoznaje iznesene u članku nisu relevantne za opću zdravu populaciju već specifične grupe osoba koje pate od kroničnog prerastanja Candide. Što znači kako preventivna prehrana s izbacivanjem ugljikohidrata iz prehrane ne mora polučiti rezultatima u prevenciji Candida infekcije. Isto tako nije poželjno bez klinički potvrđene infekcije izbacivati ugljikohidrate te prekomjerno konzumirati zasićene masti iz kokosovog ulja ili nekog drugog izvora. KOJE SU NAMIRNICE ELIMINIRANE KOD PREHRANA OSOBA S CANDIDA INFEKCIJOM

Gljivice vole jednostavan šećer jer ga mogu fermentirati i na njemu mogu stvarati nove prijatelje, laički rečeno, ali nikad istinitije. Fermentabilni šećeri (glukoza, fruktoza, maltoza, maltotrioza) su nepoželjni kada je u pitanju dijeta protiv Candide, a neke studije na crnu listu stavljaju i nefermentabilne šećere kao što su šećerni alkoholi (ksilitol, eritritol), maltodekstrin, stevija, saharoza. U slučaju pojačane želje za slatkom hranom prva je pomisao na prerastanje Candide u organizmu, kako sada razlikovati žudnju za čokoladom od stvarne infekcije? Osim izrazite želje za slatkim, simptomi rane infekcije uključuju bijele nakupine u usnoj šupljini, umor, loše raspoloženje, probavne smetnje te probleme s kožom (osip i kseroza kože) i noktima (žuti nokti, odvajanje nokta od kožice), nerijetko svrbež rodnice, a u težim slučajevima sindrom iritabilnog kolona. Osim jednostavnih fermentabilnih šećera prisutnih u širokom spektru namirnica "anticandida" prehrana isključuje konzumaciju glutena, alkohola (pivo posebno), kave, fermentirane hrane (jogurt, kefir), jabučnog octa, gljiva… Sve ove namirnice na neki način utječu povoljno na rast gljivica. Prije nego na svoju ruku ili savjetima nestručnjaka počnete slijediti restriktivne obrasce prehrane razmislite i radije potražite pomoć nutricionista.


Srdačno,

Miroslava B.


IZVORI

1. Angebault C., Djossou F., Abélanet S., Permal E., Soltana M.B., Diancourt L., Bouchier C., Woerther P.L., Catzeflis F., Andremont A., d’Enfert C., Bougnoux M.E. Candida albicans is not always the preferential yeast colonizing humans: a study in Wayampi Amerindians. J Infect Dis. 2013;208(10): 1705-1716, doi: 10.1093/ infdis/jit389.

2. Arzmi M.H., Alshwaimi E. ,Wan Harun W.H.A.,Razak F.A., Farina F., McCullough M.J., Cirillo N.: Gaining more insight into the determinants of Candida species, pathogenicity in the oral cavity. Eur J Inflamm. 2014;12(2): 227-235, doi: 10.1177/1721727X1401200202

3. Bochniak M., Kusiak A.: Assessment of the clinical effectiveness probability for the empiric therapy of oral fungal infections. Dent Forum. 2017;45(1): 11-20: (in Polish).

4. Bondaryk M., Kurzątkowski W., Staniszewska M.: Ocena prawdopodobieństwa klinicznej skuteczności terapii empirycznej zakażeń grzybiczych błony śluzowej jamy ustnej. [Antifungal agents commonly used in the superficial and mucosal candidiasis treatment: mode of action and resistance development] Postep Derm Alergol. 2013;30(5):293-301, doi:10.5114/ pdia.2013.38358.

5. David L.A., Maurice C.F., Carmody R.N., Gootenberg D.B., Button J.E., Wolfie B.E., Ling A.V., Devlin A.S., Varma Y., Fischbach M.A., Biddinger S.B., Dutton R.J., Turnbaugh P.J.: Diet rapidly and reproducibly alters the human gut microbiome. Nature 2014;505:559-563, doi:10.1038/nature12820.

6. Gunsalus K.T.W., Tornberg-Belanger S.N., Matthan N.R., Lichtenstein A.H., Kumamoto C.A.: Manipulation of host diet to reduce gastrointestinal colonization by the opportunistic pathogen Candida albicans. Host Microbe Biology. 2015;1(1): 1-16, doi:10.1128/ mSphere.00020-15.

7. Hoffmann C., Dollive S., Grunberg S., Chen J., Li H., Wu G.D., Lewis J.D., Bushman F.D.: Archaea and fungi of the human gut microbiome: correlations with diet and bacterial residents. Plos One, 2013, 8(6):1-12, doi:10.1371/journal.pone.0066019.

8. Koh A.Y.: Murine models of candida gastrointestinal colonization and dissemination. Eukaryot Cell, 2013;12(11): 1416-1422, doi:10.1128/EC.00196-13.

9. Kumar S., Singhi S.: Role of probiotics in prevention of Candida colonization and invasive candidiasis. J Matern Fetal Neo M. 2016,;29(5): 818-819, doi:10.31 09/14767058.2015.1009032.

10. Rodrigues C. F., Silva S. Henriques M.: Candida glabrata: a review of its features and resistance. Eur J Clin Microbiol Infect Dis. 2014;33(5): 673-688, doi:10.1007/s10096-013-2009-3.

11. Sardi J.C.O., Scorzoni L., Bernardi T., Fusco-Almeida A.M., Mendes Giannini M.J.S.: Candida species: current epidemiology, pathogenicity, biofilm formation, natural antifungal products and new therapeutic options. J Med Microbiol. 2013, 62: 10-24, doi:10.1099/ jmm.0.045054-0.

12. Seleem D., Pardi V., Murata R.M.: Review of flavonoids: a diverse group of natural compounds with anti-Candida albicans activity in vitro. Arch Oral Biol. 2017;76:76-83, doi:10.1016/j.archoralbio.2016.08.030.

13. Staniszewska M., Bondaryk M., Kowalska M., Magda U., Łuka M., Ochal Z., Kurzątkowski W.: Patogeneza i leczenie zakażeń Candida spp, [Pathogenesis and treatment of fungal infections by Candida spp.]. Post Mikrobiol. 2014;53(3): 229-240: (in Polish). 14. Valentijn-Benz M., Nazmi K., Brand H.S., van’t Hof W., Veerman E.C.I.: Growth of candida albicans in human saliva is supported by low-molecular-mass compounds FEMS Yeast Res. 2015;15(8): 1-8, doi:10.1093/femsyr/ fov088.

14. Valentijn-Benz M., Nazmi K., Brand H.S., van’t Hof W., Veerman E.C.I.: Growth of candida albicans in human saliva is supported by low-molecular-mass compounds FEMS Yeast Res. 2015;15(8): 1-8, doi:10.1093/femsyr/ fov088.