"Peče me grlo, a nije upaljeno?"
Ponekad pojavu žgaravice možemo netočno zamijeniti s bolnim grlom. S proljećem i toplijim vremenom pojava žgaravice je učestalija. Žgaravica je naziv za osjećaj žarenja koji počinje visoko u epigastriju ili u donjem dijelu prsišta i širi se iza prsne kosti, sve do u ždrijelo. Njena pojava je neugodna, značajno utječe na fizičko i psihičko zdravlje pojedinca te smanjuje radni potencijal, a vrlo rijetko je pokazatelj određenog poremećaja ili bolesti u probavnom sustav te puno češće indikator neodgovarajućeg načina života i prehrane.
UČESTALOST ŽGARAVICE U POPULACIJI I UZROCI
Žgaravica je jedna od najčešćih tegoba u zapadnoj populaciji, a toliko je učestala da ju mnogi smatraju normalnom i uopće ju ne spominju svojim liječnicima, možda ste starije čuli kako posežu za sodom bikarbonom u slučajevima pojave iste, što se zapravo ne preporuča činiti često jer soda bikarbona remeti normalan pH želuca. Žgaravica se obično javlja u 20-40 % ljudi, a oko 7 % odraslih ima svakodnevne tegobe. Nastaje uslijed povrata (refluksa) želučanog sadržaja u jednjak zbog slabljenja funkcije donjeg sfinktera jednjaka, mišića koji zatvara jednjak na mjestu ulaska jednjaka u želudac, u kombinaciji s povećanim tlakom u trbuhu. Donji sfinkter jednjaka djeluje kao ventil, propušta hranu u želudac, a sprečava njen povrat u jednjak.
KADA SE JAVLJA I ŠTO JU MOŽE POGORŠATI?
Žgaravica se obično javlja unutar sat vremena od obroka (najčešće obilnijeg). Žgaravicu provociraju emocionalni stres, pušenje, alkoholna i gazirana pića, povišen tlak u trbušnoj šupljini kao posljedica nošenja uske odjeće, debljine ili trudnoće. Žgaravicu potiče i masna i pržena hrana, šećer, čokolada, luk, jaki začini, citrusno voće i jaki čajevi, a tome dodatno doprinose i preobilni obroci, slabo žvakanje i brzo gutanje hrane. Žgaravicu može izazvati fizički napor (dizanje teških tereta, trčanje i sl.), pogotovo odmah po obroku, kao i ležanje nakon jela, osobito na desnom boku. Nastanku žgaravice pridonose lijekovi kao što su nesteroidni antireumatici (većina sveprisutnih lijekova protiv bolova), neki antidepresivi, antihipertenzivi (blokatori kalcijevih kanala), lijekovi za kronični bronhitis ili astmu (teofilin) i osteoporozu (bisfosfonati). Uz osjećaj žgaravice česta je i regurgitacija, odnosno povrat gorke, kisele ili slane tekućine u usta, a ponekad i hrane. Regurgitacija se češće događa u ležećem položaju ili kod saginjanja. Pojava žgaravice (i regurgitacije) dva i više puta tjedno smatra se značajnom za promjenu kvalitete života.
ŽGARAVICA MOŽE (NAJČEŠĆE NIJE) BITI SIMPTOM OZBILJNIJE BOLESTI
Žgaravica i regurgitacija su tipični simptomi GERB-a (gastro-ezofagealne refluksne bolesti (gaster=želudac, oesophagus=jednjak). Rjeđe se javlja kod ulkusne bolesti, gastritisa (upale sluznice želuca), bolesnika koji imaju žučne kamence, te kod bolesnika koji imaju usporen rad crijeva (peristaltiku), npr. kod dijabetesa.
Mehanizam nastanka žgaravice nije u potpunosti jasan, a pretpostavlja se da je kombinacija refluksa želučanog sadržaja u kombinaciji s upalom jednjaka, oštećenjem sluznice, preosjetljivošću jednjaka na rastezanje hranom ili na samu kiselinu, te oslabljenim zaštitnim mehanizmima jednjaka.
KAKO POBIJEDITI ŽGARAVICU?
Najbolji način borbe protiv žgaravice je pokušati promijeniti prehrambene navike i općenito stil života.
Ako je žgaravica uzrokovana prekomjernom tjelesnom težinom, treba smršaviti. Pušenje potiče lučenje želučane kiseline i žgaravicu, uz sve ostale štetne učinke na organizam, pa treba razmisliti o prestanku.
Dok jedete, opustite se. Stres povećava lučenje želučane kiseline. Sjednite. Jedite lagano u ugodnoj okolini i ne pretrpavajte želudac velikim količinama hrane. Dobro prožvačite hranu. Pokušajte jesti četiri ili pet manjih obroka dnevno umjesto jednog ili dva velika obroka (koji su obično poslije posla i pred spavanje!).
Izbjegavajte ljutu hranu, citrusno voće, češnjak, gazirana pića, jako začinjenu hranu i sos od rajčice. Također izbjegavajte hranu koja izaziva opuštanje donjeg sfinktera jednjaka kao što su masna hrana, čokolada, jaki čajevi, kava i alkohol. Ukratko, izbjegavajte svu hranu koja vam smeta.
Otpustite remen. Izbjegavajte nošenje uske odjeće koja izaziva pritisak na trbuh. Povremeno, osobito nakon obilnijeg obroka, žvačite gume za žvakanje jer pojačavaju stvaranje sline, koja pomaže ublažiti pečenje u jednjaku i ispire kiselinu natrag u želudac. Nemojte jesti dva sata prije odlaska na spavanje ili prije jače fizičke aktivnosti. Ako vas žgaravica muči tijekom noći, podignite uzglavlje kreveta 15-20 cm.
U TRUDNOĆI
Ako se trudni, žgaravica će vjerojatno prestati nakon poroda. Uzimanje antacida (lijekova za neutralizaciju želučane kiseline) također pomaže. Oni su u trudnoći lijek prvog izbora, jer se ne apsorbiraju iz probavnog trakta i nemaju utjecaja na plod. Mogu se uzimati povremeno blokatori H2 receptora, dok su inhibitori protonske pumpe kontraindicirani. U svakom slučaju u trudnoći se prije uzimanja bilo kakvog lijeka konzultirajte sa svojim obiteljskim liječnikom ili ginekologom.