Koliko je više ipak previše? Kako izbjegnuti blagdansko prejedanje?

115 ljudi prošli je Uskrs došlo na zagrebačku hitnu sa simptomima: bol u trbuhu i crijevima, povraćanje, zatvor, žgaravica i refluks. Svim tim ljudima bila je zajednička opaska u nalazu koja je glasila da su navedeni simptomi izazvani prejedanjem.



Čini se da ona manje je više ipak ne vrijedi. To mi postaje jasno nakon što u kulinarskim grupama naiđem na objave žena koje su ispekle po 7,8,10, jedna čak 15 vrsta kolača s veselim opisom „za Novu nova tura“! Tradicija Božićnih kolača puno je više od samog poimanja kolača kao deserta, riječ je kulturno uvjetovanom činu i jasan mi je stav „ne daj Bože da zafali“. No, koliko je više ipak previše? Možda bolje da se svatko od nas to zapita idući put kad sjedne za blagdanski stol i odluči jesti.

Čini se da ona manje je više ipak ne vrijedi. To mi postaje jasno nakon što u kulinarskim grupama naiđem na objave žena koje su ispekle po 7,8,10, jedna čak 15 vrsta kolača s veselim opisom „za Novu nova tura“!

Prosječna dnevna potreba odrasle ženske osobe iznosi 1800kcal, a muške 2000kcal. Tu količinu kalorija i energije koja je dostatna za cijeli dan u blagdansko vrijeme unese se jednim obrokom. Suficit kalorija koji traje kratkotrajno, a dolazi nenadano stres je za organizam. Stres se pojačava kako čovjek postaje svjestan da je pojeo puno više nego što je trebao, a negativne emocije dovode do toga da tijelo još lošije reagira na vanjske podražaje i unesenu hranu. U prijevodu, nemojte se opterećivati čak i ako „zgriješite“ s izborom i količinom hrane.

Suficit kalorija koji traje kratkotrajno, a dolazi nenadano stres je za organizam. Stres se pojačava kako čovjek postaje svjestan da je pojeo puno više nego što je trebao

U prigodama kakve su Božić i blagdani se ne treba opterećivati s unosom kalorija pa čak ni s odabirom hrane. To su dani kada i nutricionistička struka odobrava kolač više, uz malo upozorenje, neka se blagdanski način prehrane ne produži na cijeli tjedan ili pak mjesec. Pokušajmo biti umjereni. Znam da se neki od Vas već na spomen te riječi naježe, pogotovo jer se blagdansko vrijeme s raskošnim dekoracijama, uređenjima, vrećama punim poklona i stolovima punim hrane teško povezuje sa terminom umjerenosti. No Vi možete to promijeniti i to već danas za blagdanskim stolom.



Donosim nekoliko savjeta kako bi izbjegli prejedanje za blagdanskim stolom popraćeno osjećajem umora, padom raspoloženja i onim najgorim – smanjenim fokusom na bit blagdana.


1. Prije nego počnete jesti, popijte čašu vode i odlučite se za smislen obrok. Smislen obrok bi bio onaj koji ne uključuje nekoliko vrsta mesa ili nekoliko vrsta priloga, pojednostavite stvari. Odaberite jednu vrstu mesa, jedan prilog i salatu. Miješanje hrane opterećuje probavu.


2. Ukoliko jedete sljedove jela gledajte da porcije budu manje nego da jedete samostalno jelo. Jedite juhu, neka salata prati glavno jelo, a povrće čini barem 50% tanjura.


3. Umjereno s alkoholom, alkoholom doprinosimo i značajnom energetskom unosu. 350ml piva ima 154kcal, 150ml vina 123 kcal, 30ml gina 73kcal, 35 ml viskija 105 kcal.


4. Ukoliko jedete desert, ostavite si za njega mjesta. Nemojte ga pojesti ako ste se već dovoljno najeli. Radije pričekajte pa ga pojedite za 1-2h.


5. Postoji uvriježeno mišljenje da bismo trebali prestati jesti kada nam je fino, međutim to mišljenje nije dokazano pa jesti treba prestati kada se osjećamo siti, ali ne napunjeni. Kako bih objasnila razliku pokušat ću s ovim: dva dupkom puna tanjura hrane rezultiraju punjenjem, a ne osjećajem sitosti.


6. Razgovarajte tijekom jela, na taj način produžit ćete vrijeme objeda, dat ćete mozgu dovoljno vremena da shvati da unosite hranu (istraživanja kažu da je mozgu potrebno 20 minuta za to) te na vrijeme poslati signal za sitost. Razgovorom se pokrenu zanimljive teme za stolom, na taj način hrana neće biti najveći fokus.


7. Dobro žvačite hranu, meku hranu žvačite barem 15, a tvrdu barem 20 puta. To će dodatno produžiti vrijeme jela.


8. Birajte društvo za blagdanskim stolom. Uznemirena osoba prilikom jela jede više, budite smireni i opušteni.


9. Ukoliko se ne možete zaustaviti jesti jer je „sve fino“, probajte se sjetiti osjećaja nakon što se prejedete.


10. Prošećite. Napravite pauzu tijekom jela tako da odete na toalet oprati ruke.




Bitno je da se fokus s hrane, koja je u vrijeme blagdana čudesna i obilna u velikom broju kućanstava, usmjeri na vrijednosti koje nas osnažuju i čine boljima, vrijednosti koje oblikuju bit blagdana. Da bismo to ostvarili bitno je ne razmišljati o hrani kao negativnoj komponenti blagdana, ne opterećivati se brojkama na vagi nakon njene konzumacije pak čak niti nutritivnom kvalitetom, ali ne treba ni propatiti od simptoma koje donosi prejedanje.

Bitno je da se fokus s hrane, koja je u vrijeme blagdana čudesna i obilna u velikom broju kućanstava, usmjeri na vrijednosti koje nas osnažuju i čine boljima, vrijednosti koje oblikuju bit blagdana.

Zaključno, za Božić fokus ne bi trebao biti samo na hrani, no već ako jest poslužite se savjetima kako biste iz svega izvukli ono najbolje.


Želim Vam sretne i ugodne blagdane!

I naravno, dobar (umjeren) tek! :)


Srdačno,

Miroslava B