Koja je neophodna, a koja potencijalno rizična hrana u trudnoći?
U nastavku je popis najbitnijih nutrijenata u trudnoći, namirnica koje bi se trebale izbjegavati i primjer jednog tipičnog trudničkog jelovnika.
Čestitam! Sada jedeš za sebe i svoje dijete, ali to ne znači da ćeš morati jesti duplo! Do kraja trudnoće svoj energetski unos ćeš trebati povećati za samo 300 do 400 kcal.
Koju hranu treba jesti?
U periodu trudnoće jako je bitno da većina unesenih (idealno sve) kalorije budu iz nutritivno guste hrane poput nemasnog mesa, mliječnih proizvoda s malo masnoće, voća, povrća i proizvoda od cjelovitih žitarica. Potrebno je pažljivo planirati prehranu tijekom trudnoće jer je ona glavna opskrba za djetetov rast i razvoj. Ovo je vrijeme kada je zgodno dodatno smanjiti energiju iz slatkiša i grickalica jer je prije svega cilj unositi nutritivno guste namirnice i na njima temeljiti dnevni energetski unos.
Žudnja za hranom tijekom trudnoće?
U trudnoći se javljaju žudnje za pojedinim namirnicama. Poznata je žudnja u trudnica za slatkim ili ljutim namirnicama. Najčešće su to posebne vrste voća, čokolada, sirevi, ukiseljeni proizvodi. Dugo se mislilo da je to rezultat nedostatka pojedinih hranjivih tvari u organizmu žene. Ta činjenica nije znanstveno potvrđena. Danas se misli da je žudnja za nekom specifičnom namirnicom u trudnoći, posljedica izoštrenih osjetila mirisa i okusa kod trudnica, a ne neki znak da trudnici nedostaje neka nutritivna tvar iz hrane.
Dugo se mislilo da je žudnja za hranom rezultat nedostatka pojedinih hranjivih tvari u organizmu žene. Ta činjenica nije znanstveno potvrđena.
Potrebe na nutrijentima tijekom trudnoće
KALCIJ
Kalcij je potreban tijelu za izgradnju snažnih kostiju i zuba. Kalcij također omogućuje da se krv normalno zgruša, živci pravilno funkcioniraju i srce normalno kuca. Dovoljan unos kalcija u trudnica smanjuje mobilizaciju kalcija iz kosti. Dnevne preporuke unosa kalcija su 1 g odnosno 1000 mg kalcija za trudnice i dojilje. Trudnice mlađe od 19 godina trebaju nešto više kalcija 1,3 g odnosno 1300 mg dnevno. Mliječni proizvodi su najbolji izvor kalcija. Ostali izvori kalcija su tamno, lisnato povrće, obogaćene žitarice, kruh sa sjemenkama, riba, obogaćeni sokovi od naranče, bademi i sjemenke sezama. Suplementacija je opcija, ali ako volite hranu koja je izvor kalcija nema razloga za suplementacijom, sve možete dobiti iz nje.
Trudnice mlađe od 19 godina trebaju 1,3 g odnosno 1300 mg kalcija dnevno.
VITAMIN D
Vitamin D zajedno s kalcijem sudjeluje u razvoju kostiju i zubi, a neophodan je za kožu i vid. Vitamin D sudjeluje u implementaciji kalcija u kosti. Dobri izvori su mlijeko obogaćeno vitaminom D, ulje bakalara, masn ribe poput lososa te izloženost sunčevoj svjetlosti. Ako se trudnoća odvija tijekom zimskih mjeseci kada je izloženost suncu manja trebalo bi razmisliti oko suplementacije.
U slučaju trudnoće u zimskim mjesecima, suplementacija vitaminom D je opcija za razmatranje.
FOLNA KISELINA
Folati sudjeluju u stvaranju dodatne krvi koja je organizmu potrebna tijekom trudnoće. Unos folata odnosno folne kiseline (oblik u suplementima) je bitno i kod začeća pa je već kod planiranja trudnoće preporučljivo započeti sa suplementacijom. Preporuke na folnoj kiselini su 400 mikrograma (mcg) dnevno, ona je sastavni dio prenatalnih vitamina pa je danas rizik od deficita uvelike smanjen jer se 70% svih oštećenja neuralne cijevi može izbjeći odgovarajućim unosom folne kiseline. Kod nekih žena je povećan rizik za rađanje djeteta s defektom neuralne cijevi (uslijed manjka folne kiseline), riječ je o ženama s obiteljskom anamnezom defekata neuralne cijevi (spine bifide) i ženama na terapiji antiepileptičkim lijekovima. U tim slučajevima se preporuča dodatna suplementacija folne kiseline kako bi se smanjio rizik od defekata. Povećan rizik otkriva se genetskim testiranjima o čemu se treba posavjetovati s liječnikom. Hrana bogata folnom kiselinom uključuje leću, grah, zeleno lisnato povrće (špinat, romaine salata, kelj, brokula), kvasac, pšenične klice, agrume i orašaste plodove. Iako su većim dijelom prisutne na američkom tržištu, mogu se kupiti namirnice obogaćene folnom kiselinom, to namirnice poput kruha, žitarica tjestenine ili brašna.
70% svih oštećenja neuralne cijevi može se izbjeći odgovarajućim unosom folne kiseline.
ŽELJEZO
Željezo je važan mineral jer sudjeluje u formiranju hemoglobina, proteina u crvenim krvnim stanicama koji provodi kisik kroz tijelo. Fetus kisik dobiva putem krvi odnosno hemoglobina pa je jasno zašto su dovoljne količine željeza jako bitne. Tijekom trudnoće su potrebe za željezom povećane, a optimalna razina željeza u trudnoći umanjuje pojavnost stresa i bolesti (anemija), umora, slabosti, razdražljivost i depresiju. Dnevne preporuke su između 27 i 30 mg željeza što se može postići združeno putem hrane i prenatalnih kapsula. Dobri izvori željeza u hrani uključuju proizvode od cjelovitih žitarica, nemasne dijelove govedine i svinjetine, suho voće i grah, srdele i zeleno lisnato povrće.
Praćenje razine feritina i hemoglobna u detekciji anemije
Danas je poznato da razina feritina reflektira zalihe željeza u organizmu. Smatra se kako vrijednosti feritina manje od 30 ng/mL ukazuju na smanjenju rezervu željeza te zahtijeva suplementaciju ovim mineralom. S druge strane, ukoliko vrijednosti feritina premašuju 100 ng/mL status željeza je adekvatan te je vrlo mala vjerojatnost pojave anemije uzrokovane manjkom željeza. Uz određivanje feritina na samom početku trudnoće valja pratiti i vrijednosti hemoglobina tijekom trudnoće. S obzirom na fiziološke promjene, anemija u trudnica određena je razinom hemoglobina koja je niža od 110 g/L i hematokritom koji je manji od 32% u drugom trimestru trudnoće. U slučaju težeg oblika anemije (hemoglobin < 70 g/L) potreban je oprez i brza korekcija budući da je teška anemija u pravilu praćena smanjenjem volumena amnionske tekućine te je povećana učestalost spontanih pobačaja i prijevremenog porođaja.
Bez deficita suplementacija je kontraindikacijska
Više nužno ne znači bolje. Žene koje nisu nikada u životu bile anemične i nemaju niske razine željeza ili hemoglobina u trudnoći ne bi trebale suplementirati željezo. Randomiziranom kontroliranom studijom iz 2007. godine u časopisu BJOG: An International Journal of Obstetrics & Gynaecology utvrđeno je da rutinska suplementacija željezom u dozi od 50 mg na dan kod trudnica s normalnim razinama željeza može češće dovesti do intrauterinog zastoja u rastu, hipertenzije i gestacijskog dijabetesa. Navedeno je protumačeno činjenicom da dodatno željezo u trudnica koje već inicijalno imaju dovoljne zalihe uzrokuje oksidativni stres te stoga valja izbjegavati nepotrebnu suplementaciju.
Dodatno željezo u trudnica koje već inicijalno imaju dovoljne zalihe uzrokuje oksidativni stres te stoga valja izbjegavati nepotrebnu suplementaciju.
VITAMIN A
Dnevne preporuke unosa su 770 mikro grama (mcg), a vitamin A je posebno bitan u drugom tromjesečju kada se počinju razvijati bebine oči. Važan je za imunosnu funkciju, ali najnovija istraživanja ne potiču suplementaciju vitaminom A putem pripravaka jer ne smanjuje rizik od mogućih poremećaja. Osim toga vitamin A je liposolubilan pa se rezerve tog vitamina nalaze u masnom tkivu. Izvori vitamina A u hrani su žuto, narančasto, zeleno povrće, mlijeko i životinjska jetra – s jetrima i iznutricama treba umjereno kako ne bi došlo do prekomjerne akumulacije vitamina A.
DHA (OMEGA-3)
DHA ili dokozaheksaenska kiselina je omega-3 masna kiselina koja je strukturna komponenta mozga, kože i retine. U organizmu se sintetizira iz alfa linolenske kiseline, a može unijeti putem ribljeg ulja, algi ili majčinog mlijeka. Pregledom randomiziranih kontroliranih studija (Saccone i sur., 2016) nije bilo dovoljno dokaza koji podržavaju rutinsku uporabu dodataka omega-3 (DHA) tijekom trudnoće. Međutim, uočena je 73% manja učestalost perinatalne smrti u jednoplodnim trudnoćama koje su započele suplementaciju omega-3 prije 20-og tjedna zbog čega su potrebna daljnja istraživanja o suplementaciji DHA tijekom trudnoće. Američko društvo ginekologa preporuča barem 200 mg DHA dnevno.
PROTEINI
Većina enzima u tijelu su proteini, sudjeluju u različitim enzimskim i metaboličkim reakcijama, a osim te regulatorne uloge potrebni su za izgradnju i popravak stanica kao gradivni elementi. Potrebe za proteinima su kod trudnica povećane, u prosjeku 1,2 g/ kg TM. Preporuke o unosu proteina su individualne pa bih preporučila da se o tome savjetujete s nutricionistom. U periodu trudnoće treba birati raznolike izvore proteina poput ribe, plodova mora, nemasnog mesa (puretina, piletina), ne treba zanemariti govedinu i svinjetinu zbog željeza, jaja, grah i grašak, sojine proizvode i neslane orašaste plodove i sjemenke. Čitajte deklaracije proizvoda i birajte namirnice s većim udjelom proteina (11-15 g/100g).
Što tijekom trudnoće treba pod svaku cijenu izbjegavati izbjegavati?
ALKOHOL
Alkohol nije hrana, ali valja napomenuti da je povećana konzumacija alkohola u trudnoći povezana sa smanjenim kvocijentom inteligencije djeteta (idiotizam), neuralnim i fiziološkim defektima (lice). Treba li spomenuti pušenje? Samo ću reći - nemojte.
ZAČINJENA HRANA
Začinjena hrana nije opasna, ali je neugodna za nemali broj trudnica zbog češće pojave žgaravice i neugode u želucu. Začinjena hrana je posebno kontraindicirana u zadnjem tromjesečju jer je tada učestalost žgaravice veća.
RESTRIKTIVNI OBRASCI PREHRANE
Restriktivni obrasci prehrane su apsolutno besmisleni i opasni tijekom trudnoće. Trudnoća nije period kada bi se trebalo mršavjeti ili strogo paziti na kilograme, a povećanje kilograma bi trebalo ići postepeno. Normalan dobitak na kilogramima ovisi o indeksu tjelesne mase i kreće se u rasponu od 12 do 16 kg. Morate uzeti u obzir da se kilogrami povisuju jer dijete, placenta, amnionska tekućina, tkivo dojki, masno tkivo, veći volumen krvi i povećana maternica ulaze u računicu.
Primjer trudničkog jelovnika:
ZAJUTRAK
Zobene pahuljice s mlijekom ili jogurtom, chia sjemenkama, bananom i grožđicama
DORUČAK
Avokado, omlet sa špinatom, integralni kruh i salata od kuhane cikle
RUČAK
Kuhana govedina s krumpirom i bobom, zelena salata
UŽINA
Bademi i naranča
VEČERA
Salata od piletine, kuhane leće i brokule s bućinim ulje. Salata od rajčice
U slučaju pojačanih žudnji za slatkim: tamna čokolada ili sirovi slatkiši (umjereno) između pauza glavnih obroka
Unos kojih je namirnica tijekom trudnoće potrebno sasvim izbaciti ili planirano ograničiti?
Listerioza u trudnica može uzrokovati poremećaje tijeka ili prekid trudnoće. Iako listeroza u nas za sada nema visoku učestalost, zbog teške kliničke slike i posljedica na trudnice i novorođenčad, potrebno je povećati svijest o pojavi listerioze te poboljšati suradnju veterinarske i humane medicine.
Listerioza je često neprepoznata i nedovoljno dijagnosticirana bolest koja se može prezentirati vrlo teškom kliničkom slikom u trudnica, novorođenčadi i imunokompromitiranih osoba. Infekcija se zbiva uglavnom nakon ingestije hrane kontaminirane bakterijom L. monocytogenes, iako su rijetki slučajevi listerioze zabilježeni i nakon direktnog kontakta sa životinjom zaraženom ovim mikroorganizmom.
Trudnice predstavljaju 60% svih slučajeva infekcije bakterijom Listeria monocytognes u populaciji mlađoj od 40 g. Također, smatra se da se oko 1/3 slučajeva listerioze zbiva tijekom trudnoće, a najčešće u trećem trimestru. Klinička slika listerioze u trudnica posljedica je bakterijemije, a mehanizmi koji za posljedicu imaju infekciju fetusa, predmet su mnogih istraživanja. U trudnica je rizik za razvoj bolesti oko 20 puta veći nego što je to kod ostalih ljudi.
Rizik od neprepoznatih infekcija
Problem predstavljaju asimptomatske inficirane osobe i neprepoznate infekcije. Ukoliko je bolest simptomatska, u trudnica se prezentira kao blaga, influenci slična bolest, sa temperaturom, bolovima u mišićima te ponekad mučninom i proljevom tijekom bakterijemijske faze bolesti. Iako simptomi mogu biti blagi ili infekcija ostane neprepoznata, listerioza u trudnica uzrokuje poremećaje tijeka ili prekid trudnoće (Swaminathan i sur., 1995; Lecuit i sur., 2004 ).
L.monocytogenes smatra se najpatogenijim izolatom iz roda listerija za humanu populaciju. Ovaj mikroroganizam rasprostranjen je u tlu, vegetaciji, vodi, a može kolonizirati probavni sustav mnogih životinja i ljudi. L.monocytogenes također se nalazi i u sirovoj i obrađenoj hrani, mlijeku, mliječnim proizvodima, mesu, povrću, ali i hrani iz mora (Swaminathan i sur., 1995). Sposobnost listerije da preživi i umnoži se u uvjetima temperature hladnjaka (+4 °C) i bez prisutnosti kisiska, omogućava širenje listerije u hrani. Vakumirani proizvodi i gotova brza hrana pripremljena za jelo (engl. RTE; ready - to - eat) izvor je listerije u zapadno - europskim visoko razvijenim zemljama. Kontrola namirnica na bakteriju L.monocytogenes je posebno važna, a Europska zajednica ima vrlo stroge kriterije praćenja i mikrobiološkog dokazivanja listerije u hrani. Proizvođači i distributeri hrane zakonski su obavezni poštovati mikrobiološke kriterije dijagnostike listerije kako bi se smanjila mogućnost izazivanja listerioze u osjetljivoj populaciji.
Prevencija je najbolja metoda sprečavanja listerioze, a edukacija trudnih žena neophodna je komponenta prevencije.
Najvažnija preporuka je da bi trudnice morale izbjegavati hranu koja je potencijalno izvor listerije i tijekom spravljanja namirnica pridržavati se sljedećih naputaka: temeljito termički obraditi hranu životinjskog porijekla,
temeljito prati i ispirati sirovo povrće prije jela,
strogo odvajati termički neobrađeno meso od povrća i kuhane hrane,
izbjegavati nepasterizirano mlijeko i proizvode od sirovog mlijeka,
obavezno prati noževe, ruke i radne površine nakon obrade nekuhanih namirnica,
izbjegavati sušene kobasice, dimljene kobasice i hrenovke (oprati ruke nakon dodira tih namirnica)
izbjegavati kravlje i meke sireve (Brie, Chamembert) iz domaće radinosti
Iako listeroza u nas za sada nema visoku učestalost, zbog teške kliničke slike i posljedica na trudnice i novorođenčad, potrebno je povećati svijest o pojavi listerioze te poboljšati suradnju veterinarske i humane medicine.
RIBA
Kod trudnica jest potencijalno rizična i riba. Iako je riba izbor bjelančevina i dobrih masti (omega-3), postoje određene ribe koje imaju povišenu razinu metil žive i polikloriranih bifenila (PCB-a) onečišćivača koji se nakupljaju u okolišu (vodi). Konzumacija ribe s visokom razinom metil žive i PCB-a tijekom trudnoće povezana je s teškim neurološkim oštećenjima i zastojem u razvoju fetusa. Tjedna konzumacija bijele ribe smatrano je sigurnom, međutim ribe poput tune (albacore posebno), haringe, skuše, slatkovodnog lososa, pastrve, štuke, morskog psa trebalo bi konzumirati čim manje. Trudnicama se preporučuje izbjegavati svu sirovu ribu, sirovo meso i nedovoljno termički obrađena jaja. Ljubiteljice sushija, morat ćete se ipak malo suzdržati. Sirova riba uključuje sushi i sashimi te nedovoljno kuhane ili sirove školjke.
Prije suplementacije svakog od navedenih vitamina i minerala treba se posavjetovati s liječnikom ili nutricionistom. Prije izbacivanja različitih skupina namirnica također.
LITERATURA:
FIGO Working Group on Best Practice in Maternal–Fetal Medicine, 2015. Best practice in maternal–fetal medicine. International Journal of Gynecology & Obstetrics, 128(1), pp.80-82.
Swaminathan B, Rocxourt J, Bille J. Listeria. In: Murray PR, Barron EJ, Pfaller MA, Tenover FC, Yolken RH (Eds). Manual of Clinical Microbiology. American Society for Microbiology, Washington, DC, USA. 1995, p. 341-348. 137
Lecuit M, Nelson DM, Smith SD i sur. Targeting and crossing of the human maternofetal barrier by Listeria monocytogenes: role of internalin interaction with trophoblast Ecadherin. Proc Natl Acad Sci U S A. 2004;10:6152–6157.
Hersko-KementA, Eliav H, Valinsky L i sur. Clinical and epidemiological aspects of listeriosis in Israel. XVII International Symposium on Problems of Listeriosis, Book of Abstract, May 5- 8th, 2010, Porto, Portugal, p: 47.