Je li netko spominjao plodnost? A prehladu? Je li netko spominjao cink?

Simptomi nedostatka

Simptomi pomankanja ovoga minerala jesu bijele pjege na noktima, nedostatak ili prekomjeran apetit, bljedilo, neplodnost, neotpornost na infekcije, slab rast (uključujući kosu), akne, dermatitis, loš ten, strije te emocionalne i mentalne teškoće. Nedostatak cinka može dovesti do gubitka okusa i mirisa budući da je sastavni dio receptora odgovornih za prepoznavanje okusa i mirisa hrane.

Tko je u riziku od deficita

Deficit je u zdravih osoba rijedak, dok je u slučaju gastrointestinalnih bolesti poput upalnih bolesti crijeva (Chronova bolest, ulcerozni kolitis) česta pojava. Učestali spolni odnosi (sjemenska tekućina obiluje cinkom), alkohol, stres i pušenje faktori su koji utječu na varijacije udjela cinka u organizmu. Rizične skupine s izraženim nedostatkom cinka su prerano rođena novorođenčađ niske porođajne mase, trudnice i dojilje naročito ako su u adolescentskoj dobi, pothranjene i anoreksične osobe, alkoholičari i osobe s bolestima jetre i bubrega, osobe s anemijom, osobe starije od 65 godina te vegetarijanci i vegani koji zbog načina prehrane koji obiluje antinutrijentom fitinskom kiselinom, koja smanjuje apsorpciju cinka, mogu razviti nedostatak.

Uloga u organizmu

Cink je esencijalan nutrijent koji se ne pohranjuje u našemu organizmu pa se mora redovito unositi putem hrane. Njegova glavna uloga je sinteza i zaštita DNA molekula, dakle ima ulogu u ekspresiji gena, sintezi proteina, a sastavni je dio preko 300 enzima i nužan je za funkcioniranje antioksidansa superoksid dismutaze (SOD). Važan je u sprječavanju prehlade jer jača imunološki sustav zbog čega je sastavni dio lijekova protiv prehlade (kašalj, curenje nosa). Istraživanja pokazuju da je suplementacija cinkom u dozi od 80 do 92 mg na dan smanjila trajanje prehlade za 33%.

Sinteza inzulina i rizik kod dijabetičara

Cink je vrlo važan za sintezu, skladištenje i sekreciju inzulina (Chausmer, 1998). Snižene razine cinka kod dijabetičara povećavaju rizik od koronarnih bolesti i povezanih rizičnih faktora poput povišenog tlaka i povišene razine triglicerida.

Plodnost kod muškaraca

Ima važnu ulogu u plodnosti i reprodukciji, a nedostatak može dovesti do poremećaja u radu prostate. Dodatna suplementacija cinkom kod neplodnih muškaraca može povećati brojnost, snagu i kvalitetu sjemena i dovesti do poboljšanja stanja.

Rasprostranjenost u organizmu i mjesto apsorpcije

Drugi je najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu (nakon željeza) i prisutan je u svakoj stanici. Posebice je važan u kontekstu zdravlja kože jer sudjeluje u sintezi kolagena te je nužan za rast i razvoj stanica u organizmu. Najveći udio cinka u organizmu nalazi se u retini oka i muškim reproduktivnim organima, a u znatnoj ga mjeri nalazimo i u kostima te mišićima. Apsorpcija cinka je slaba, događa se u jejunumu, tj. u tankom crijevu što je objašnjenje zašto su osobe s upalnim bolestima crijeva u većoj opasnosti od deficita.

Cink i koža

Zahvaljujući svojoj ulozi u zacjeljivanju rana terapijski se primjenjuje za liječenje opeklina, brazda i drugih kožnih oštećenja. Prema istraživanju Momen-Heravi i suradnika (2017) suplementacija cinkom uzrokovala je brže zacjeljivanje rana kod pacijenata s dijabetičkim stopalom.

Akne

Akne su relativno čest problem, a učestalost pojave akni kod ljudi na globalnoj razini je oko 9,4%. Suplementacija cinkom je česta terapija koja smanjuje simptome i pojavnost akni. Putem dermalne i oralne primjene dolazi do smanjivanja upale i inhibicije rasta bakterija P. acnes koje dovode do pojave akni.

Gerijatrijske bolesti

Cink smanjuje vjerojatnost obolijevanja od bolesti povezanih uz starenje kao npr. starosna upala pluća, makularna degeneracija i pojavnost različitih infekcija. Vjerojatnost infekcija se smanjuje kao posljedica aktivacije T-limfocita i tzv. stanica ubojica koje pokreću pravovremeni imunološki odgovor i na taj način smanjuju oksidativni stres koji je u pozadini ovih bolesti.

Izvori cinka u prehrani

Prehrambeni izvori su školjkaši (posebno kamenice), zatim crveno meso, jaja, cjelovite žitarice i mahunarke. Obrada žitarica smanjuje udio cinka pa zato brašno pšenice ima manji udio cinka od zrna pšenice.

Namirnice bogate cinkom i udio na 100 g namirnica naveden je u sljedećem popisu:

kamenice – 90,8 mg (605 % dnevne vrijednosti)

teleća jetra – 11,2 mg (75 %)

sjemenke bundeve – 10,3 mg (69 %)

sjemenke sezama – 7,2 mg (48 %)

junetina – 4,9 mg (33 %)

pileća jetra – 4,0 mg (27 %)

bademi – 3,5 mg (24 %)

kikiriki – 3,3 mg (22 %)

svinjetina – 2,4 mg (16 %)

mliječna čokolada – 2,3 mg (15 %)

pileći batak – 1,8 mg (12 %)

grašak – 1,2 mg (8 %)

Preporučeni unos

Preporučeni dnevni unos cinka je između 12 do 15 mg, a više od preporučene količine se postiže porcijom kamenica koje su i najveći izvor ovog minerala. Budući da cink ima važnu ulogu u plodnosti sada je jasno zašto se kamenicama pripisuje afrodizijačno svojstvo.