Bakterije koje vole ugljikohidrate i čokolada koja nije najveći uzročnik karijesa

Gledajući statistike od karijesa boluje gotovo 5 milijardi ljudi. Vrlo često zahvaća mliječne zube, a ni trajni zubi nisu iznimka. U slučaju karijesa prevencija je najbezbolnija mogućnost.

Karijes je bakterijska infekcija

Karijes je kompleksna i kronična infekcija uzrokovana bakterijama u zubnim naslagama te hranom koja sadrži ugljikohidrate. Posljedica karijesa je kvarenje zuba, tj. stvaranje šupljine u zubu. Kada se pojave simptomi - osjetljivost na dodir i zubobolja karijes je već u poodmakloj fazi. Dijagnoza se postavlja na temelju inspekcije odnosno pregledom cakline metalnom sondom ili rendgenskim snimkama zubi. Liječi se odstranjivanjem propalog zubnog tkiva i ispunjavanjem šupljine različitim materijalima. Zubno tkivo oštećeno karijesom ne može se regenerirati, a ako se na vrijeme ne ukloni vrlo brzo se počne širiti bočno te zahvaća sve veću površinu zuba.


Prevencija karijesa odgovarajućom prehranom

Liječenje provode stomatolozi, a u prevenciji karijesa Vam uvelike može pomoći iskusan nutricionist. Nutricionist iz razloga što se nastanak karijesa uz primjenu fluorida, redovito održavanje zubne higijene, pečaćenjem zuba može spriječiti i odgovarajućom prehranom.


Roditelji mogu prenijeti oralnu floru na dijete

Možda ste već čuli nekoga kako govori da ima dobru genetiku i da zato ima dobre zube. To je samo djelomično točno jer zapravo na to kakvi će zubi biti veliki utjecaj imaju okolišni čimbenici i prehrana od najranije dobi. Sastav bakterija u usnoj šupljini je specifičan za svaku osobu kao i otisak prsta. Slično kao i probavna flora, dentalna flora formira se u ranoj dobi. Dentalna flora ovisi o bakterijama koje u to doba unesemo u usnu šupljinu. Hoćemo li imati zube na mamu ili tatu, ovisi o tome tko nas je hranio i je li taj netko probavao našu kašicu jer nam je na taj način mogao prenijeti dio svojih dentalnih bakterija.



Zato je bitno da budući roditelji znaju kako obrok svoje bebe ne bi smjeli probavati na način da koriste isti pribor za jelo za sebe i svoju bebu, ako ne žele prenijeti bakterije svoje usne šupljine djetetu jer neke od bakterija u ustima uzrokuju pojavu karijesa.

Karijes je infekcija koja se uvelike može prevenirati, a osim redovite higijene s kojom treba započeti od 8-og mjeseca bebinog života tu je nezanemariva prehrana.


Zaštitni sustav sline i razvoj bolesti zuba

Postoji nešto što se naziva zaštitni sustav sline i taj sustav predstavlja zaštitu zubi i gingive, odnosno uvjet je prevencije karijesa i bolesti paradontnih tkiva. Taj sustav sline mora biti u ravnoteži, a u dočaravanju tog sustava si možete zamisliti klackalicu gdje su s jedne strane kalcijevi i fosfatni/fluoridni ioni tzv. remineralizacijski ioni koji omogućavaju stabilnost zubnih tkiva, a s druge strane klackalice su vodikovi ioni koji određuju trenutni pH usne šupljine. Pojednostavljeno rečeno pH je mjera koncentracije vodikovih iona u mikrosredini u kojoj mjerimo. pH usne šupljine je između 6,3 i 7,3, a slina održava taj pH stabilnim. Sukladno spomenutoj ravnoteži odnosno simboličnoj klackalici kada dođe do poremećaja i smanjenja udjela remineralizacijskih iona dolazi do disbalansa gdje vodikovi ioni dovode do pada pH vrijednosti (povećanja kiselosti) u usnoj šupljini i smanjenja pH vrijednosti ispod optimalnog. Do narušavanja ravnoteže dolazi prerastanjem bakterija poput Streptococcus mutans koje kao rezultat svog metabolizma proizvode kiselinu i posljedično dovode do destrukcija tvrdih zubnih tkiva i razgradnje kristalinične strukture odnosno cakline građene od kalcijevog hidroksiapatita. Degradacijom kristala cakline (caklina je onaj dio zubi koji možemo vidjeti) postupno dolazi i do degradacije dentina (dio tkiva ispod cakline koji ne vidimo) tkiva koje se nalazi neposredno ispod cakline i koje je opleteno živcima te njegovom degradacijom osim bolesti zuba koja se razvija, javlja se i neugodna bol. Opisana degradacija osim prerastanjem bakterija nastaje i prehranom bogatom ugljikohidratima te neredovitim četkanjem zubi.


Degradacija dentina ireverzibilan je proces i zbog toga je neizmjerno bitan preventivni doprinos u svrhu zaštite bolesti tvrdih i mekih zubnih tkiva.

Zdravlje usne šupljine postiže se zaštitom ili prevencijom, mehaničkim odstranjivanjem hrane i bakterija pranjem zuba, neutralizacijom kiseline različitim vodicama za ispiranje zuba, opskrbom Ca, P i F ionima i lubrikacijom tvrdih i mekih tkiva usne šupljine.


Bakterije usne šupljine obožavaju molekule ugljikohidrata

Kod prehrane i zdravlja zubi treba imati na umu da ne jedemo samo mi, već jedu i naše bakterije. Bakterije usne šupljine neizmjerno vole ugljikohidrate jer na njima jako dobro opstaju i povećavaju svoju brojnost. Ugljikohidrati su time najveći neprijatelji očuvanju zdravlja usne šupljine i to oni visoko rafinirani (D-glukoza) koji se nalaze u svim namirnicama čiji bismo unos u svrhu dugotrajnog zdravlja cijelog organizma, a time i usne šupljine trebali smanjiti. No, nisu samo visoko rafinirani ugljikohidrati krivci, zapravo karijes uzrokuju svi ugljikohidrati.

Osim glukoze bakterije se hrane i drugim ugljikohidratnim molekulama poput saharoze, laktoze, fruktoze i ti ugljikohidrati uneseni putem hrane ili slatkih pića narušavaju pH usne šupljine te ako ih se kronično konzumira dovode do bolesti zuba.


Što je negativno kod gaziranih napitaka, a nema veze sa šećerom

Treba posebno istaknuti gazirane sokove jer uz šećer sadrže regulator kiselosti, fosfate odnosno fosfornu kiselinu koja značajno spušta pH vrijednost, a gore sam opisala kako spuštanje pH vrijednosti utječe na naše zube. Ako tome pridodamo i šećer stvaramo izrazito povoljno okruženje za bakterije - degradaciju cakline, a time i za nastanak karijesa. Ortofosforna kiselina nalazi se u gotovo svim gaziranim napićima i dakako vrlo poznatoj Coca-Coli te gotovo u svim napitcima tipičnim na dječjim rođendanima, barem u moje vrijeme.


Preventivne mjere koje se tiču prehrane

Od ostalih ugljikohidrata čiji bismo unos za prevenciju bolesti zubnog tkiva mogli smanjiti jest laktoza u mlijeku, sladoledu i mliječnim pudinzima, zatim saharoza u keksima, žitaricama, kolačima, voću, sušenom voću, stolnom šećeru, bezalkoholnim pićima… Karijes uzrokuju SVI ugljikohidrati neovisno jesu li uneseni u krutom ili tekućem obliku, ali čista usta bez bakterija ne mogu razviti karijes.

Stoga je za razvoj karijesa vrlo bitna oralna higijena i vrijeme izloženosti ugljikohidratima u usnoj šupljini jer što je kraće vrijeme zadržavanje ugljikohidrata u usnoj šupljini to je šansa za razvoj karijesa manja. Prevenciji još pogoduju manji broj obroka (ne više od 6), veći razmak između obroka (barem 2h) i ispiranje zubi običnom vodom. Za primjer ću vam dati kavu, osoba koja kavu pije dugo i bez čaše vode ima veću šansu za stvaranje nepovoljne sredine u usnoj šupljini i posljedično za razvoj karijesa od one osobe koja kavu pije kratko i uz kavu popije čašu vode.


Čokolada zapravo nema visok kariogeni potencijal

Treba istaknuti nevaljnost uvriježene zablude, a to je da čokolada unatoč poznatom mišljenju ima jedan od najnižih kariogenih potencijala, dakle ima vrlo nizak potencijal za nastanak karijesa. To zvuči pomalo paradoksalno pa zato treba pojasniti učinak čokolade na zube. Prvi razlog nižem kariogenom potencijalu jest u tome što se čokolada vrlo kratko zadržava u ustima, njeno svojstvo brzog topljenja smanjuje vrijeme provedeno u ustima, a rekli smo da je vrijeme zadržavanja ugljikohidrata u ustima vrlo bitan faktor kod određivanja rizika u nastanku karijesa. Druga dva razloga vezana su uz sastojke čokolade pa čokolada zahvaljujući taninima u kakau ima bakteriostatsko djelovanje (nepovoljno utječe na broj bakterija) i drugi sastojak kakaov maslac oblaže površinu zuba i na taj način mehanički štiti zube poput uvjetno rečeno zaštitnog plašta od velike količine šećera u čokoladi.



Namirnice sa srednje visokim kariogenim potencijalom

Kad smo kod kariogenog potencijala treba navesti i namirnice koje imaju srednje visoki kariogeni potencijal. Zanimljivo, namirnica uopće ne mora biti slatka kako bi uzrokovala visok kariogeni potencijal kao što se može vidjeti na primjerima: kikiriki, krekeri, jogurti, punjeni biskviti, krušne mrvice i pekarski proizvodi, kruh, čips, pečeni krumpir, kukuruzni škrob, banane, pojedine žitarice za doručak imaju srednje visok kariogeni potencijal. Zajedničko svim navedenim namirnicama zbog kojih nepovoljno djeluju na zdravlje zubi, a nisu slatke jest da se dugo zadržavaju na zubima jer su ljepljive i lako zaostaju u zubnom plaku, što je nakupina bakterije te time uzrokuju još veće zadržavanje bakterija.


Namirnice s visokim kariogenim potencijalom

Visok kariogeni potencijal imaju tvrdi keksi, grožđice, sušeno voće i hrana bogata ljepljivim ugljikohidratima. Sva ona hranu koja zaostaje na zubima idealan je medij za razvoj bakterija.



Namirnice s protektivnim djelovanjem na nastanak karijesa

Osim hrane koja uzrokuje karijes ima i one koja djeluje preventivno, dakle sadrži tzv. kariostatsko djelovanje, mehanizmom poput neutralizacije kiseline u plaku, remineralizacije (izloženost i nadoknada remineralizacijskih iona) te redukcijom broja bakterija koje nastanjuju usnu šupljinu i plak na zubima.


Namirnice koje imaju protektivno djelovanje su:

Kakao i crno vino – uslijed sadržaja tanina

Tvrdi sirevi – uslijed kazeinskih peptida

Žitarice – uslijed fitati

Mlijeko – uslijed tzv. bjelančevina i remineralizacijskih iona kalcija, fosfor

Polioli – šećerni alkoholi, alternativna sladila, sladila u gumama za žvakanje


Francuzi i Švicarci imaju naviku da na kraju obroka konzumiraju tvrdi sir i crno vino te se ta kombinacija pokazala kao djelotvorna u prevenciji karijesa. Uz francuski paradoks to je još jedan primjer zbog kojeg bismo se mogli češće ugledati na spomenute europske narode.



Zaštitni učinak na zdravlje zubi koji nema veze s prehranom

Od neprehrambenih protektivnih učinaka na prevenciju karijesa ističu se paste za zube sa fluorom. Redovito pranje zuba i tretiranje fluorom dokazano štiti od karijesa, a pri tome ne moramo pretjerivati s količinom paste za zube jer prevelika doza može dovesti do oštećenja cakline, znači da je u ovom slučaju manje više. Udio floura u pastama za kako bi bile učinkovite mora biti barem 1400ppm pa zbog toga prilikom kupnje paste za zube treba pogledati deklaraciju.



A sad trk u kupaonicu i potražite ima li Vaša paste za zube u sastavu fluor i ne zaboravite oprati zube navečer jer osmijeh ne mora biti savršen, ali može biti zdrav.


Srdačno,

Miroslava B.