Što možemo učiniti već danas za naš imunološki sustav?

Za obranu od virusa ključan je naš imunološki sustav. Međutim, pogrešno se smatra kako se taj isti imunološki sustav može ojačati preko noći. Prije nego što jasnije objasnim zašto na imunološki sustav ne možemo utjecati jednom magičnom tableticom, koja sadrži egzotičnu supstancu neke biljke, dozvolite mi da ponovim što je zapravo imunološki sustav.


IMUNOLOŠKI SUSTAV

Riječ je o sustavu organa koji štiti organizam od napada stranih mikroorganizama, virusa, baterija, gljivica, parazita te produkata njihovog metabolizma. Ukratko, štiti vas od svega što Vaše tijelo percipira kao strano do te mjere da kao strano može percipirati i vlastite stanice, što onda za posljedicu ima razvoj autoimunih bolesti (primjerice reumatoidni artritis ili Chronova bolest). Međutim, na stranu s autoimunim bolestima, počet ću s onime što svakoga trenutno interesira - obrana od virusa.


ZAŠTO JE VELIKA VJEROJATNOST OBOLJEVANJA OD KORONA VIRUSA

O Korona virusu znanstvenici još za sada ne znaju mnogo, a ne zna ni naš imunološki sustav (barem ne kod onih koji su zdravi). Razlog zašto je vjerojatnost oboljevanja jako visoka jer na taj virus čovjekov organizam nije stvorio imunost budući da se do sada s tim tipom virusa nije susreo. Za organizam su nezgodni nepoznati virusi jer ne postoji tzv. stečenu imunost, imunost koja se stječe nakon prvog kontakta s uzročnikom bolesti. Kako bi se imunološki sustav mogao obraniti od virusa kojeg ne poznaje nužno je da kada dođe u doticaj s virusom pokrene imunosni odgovor. Imunosni odgovor naziv je za niz događaja u imunološkom sustavu koji se moraju odviti kako bi se smanjilo umnažanje virusa i daljnji napad virusa na zdrave stanice organizma. Pravovremeni imunosni odgovor aktivirat će mehanizme obrane od virusa i na taj način umanjiti negativne posljedice koje virus u organizmu izaziva.


Konzumacija odabranih namirnica, vitaminskih dodataka ili lijekova neće potaknuti imunološki sustav na način da se "jače bori" s virusom niti će obrana protiv virusa biti učinkovitija. Međutim, konzumacija odabranih namirnica zajedno s drugim čimbenicima koji utječu na imunološki sustav može utjecati na jačanje ili slabljenje imunološkog sustava o kojem će onda ovisiti jačina imunološkog odgovora. Nekoliko je poznatih čimbenika koji imunološkom sustavu otežavaju rad, odnosno otežavaju pravovremeni imunosni odgovor, a oni su navedeni u sljedećim točkama.


ČIMBENICI KOJI OTEŽAVAJU RAD IMUNOLOŠKOG SUSTAVA

  1. Pušenje

  2. Lijekovi – imunosupresivi, lijekovi koji suspresiraju aktivaciju imunološkog sustava (npr. lijekovi kod transplantacija)

  3. Dob – bebe imaju nerazvijen, a stariji ljudi oslabljen imunološki sustav

  4. Malnutricija – najviše se odnosi na tumorske bolesnike s energetskim te vitaminsko-mineralnim deficitima

  5. Nepravilna prehrana – zajedno s drugim faktorima i nepravilna prehrana pridonosi slabljenju odgovora imunološkog sustava

  6. Prisutnost bolesti


Što zdrava osoba ipak može učiniti kako bi osigurala pravilno funkcioniranje imunološkog sustava?


1. SMIRITE SE

Znam, lako je to reći. Posebno ako su iza Vas rate kredita koje morate otplatiti, a poslodavac ne isplaćuje plaću ili ste sam poslodavac pa nemate kako platiti kredit i radnike jer nema tko kupiti Vaše usluge/proizvode. Baš grozna situacija i ne bih vam voljela biti u koži, ali eto, nemate izbora, morate se s time nekako nositi. Svi smo u ovome i situacija je neizvjesna. Neće pomoći ako zamišljate najgori scenarij i ako ne gledate na ovu situaciju s dozom pozitivne znatiželje - što će biti sutra. Pogledamo li povijest epidemija, možemo zaključiti da su baš sve - povijest, stoga treba gledati realno na situaciju i biti svjestan da je riječ o prolaznom „užasu“.


2. BUDITE AKTIVNI

Izolacija u stanu ili sretnicima u kući s dvorištem ipak donosi manjak kretanja. Zato je bitno svakodnevno vježbati i pokušavati na razne načine aktivirati tijelo. Vjerujem da možete biti vrlo maštoviti u tome. Moji prijedlozi bi bili različiti video materijali s vježbama, internet ih je prepun, a vjerojatno imate i nešto zaostataka u kućanskim poslovima pa je idealna prilika da to sada riješite. Prilagodite se mjestu stanovanja, dostupnoj opremi i znajte da je u ovom razdoblju već veliki uspjeh u danim okolnostima održati tijelo u formi.



3. ISKORISTITE DOKOLICU

Nadoknadite vrijeme za kojim ste čeznuli prije svih ovih okolnosti. Zbližite se s obitelji, gledajte filmove, čitajte, igrajte igre ili kuhajte! Kuhanje je zaista uvijek in. Možda kao ja imate listu neisprobanih recepata i sada je konačno došlo vrijeme za njih! Radite planove za budućnost, izađite u prirodu na sigurnoj distanci od drugih ljudi. Idealno je vrijeme za nove hobije, istražujte i pokušavajte ili se jednostavno odmorite i pustite sve, misli neka Vas odvedu u nepoznato.


4. SMANJITE ILI PRESTANITE PUŠITI

Sada je prilika za prestanak pušenja, pušenje dokazano utječe negativno na pluća i smanjuje odgovor imunosnog sustava, a jedan od zahvaćenih organa korona virusom su upravo pluća.




5. IZBJEGAVAJTE ALKOHOL

Da, sigurno ste se sjetili zgodnog načina kako „ubiti“ višak vremena, ali nažalost alkohol na imunološki sustav djeluje jednako kao i cigarete, supresira imunološki odgovor. Nemojte se „uništiti“ od alkohola jer Vam je u ovom fazi cilj biti što spremniji za potencijalni susret s virusom.


6. SADA NIJE VRIJEME ZA RESTRIKTIVNE OBRASCE PREHRANE

Ljeto jest blizu, no izbacivanje bilo koje skupine namirnica u ovom trenutku dovest će do disbalansa hormona i nedostatka važnih mineralnih tvari i vitamina, a deficiti nutrijenata isto tako utječu na imunološki sustav.




7. MIKROBIOTA I PREHRANA

U ljudskom probavnom sustavu nalazi se više od 100 trilijuna mikroorganizama koji čine crijevnu mikrobiotu, što je 10 puta više nego broj svih ljudskih stanica u organizmu. Crijevna mikrobiota ima značajnu ulogu u čovjekom zdravlju i bolesti. Važnost crijevne mikrobiote se očituje kroz utjecaj na čovjekovu fiziologiju, metabolizam, prehranu i imunosnu funkciju. Zato je bitno koje namirnice unosimo u naš probavni sustav. Mnoge namirnice mogu na crijevnu mikrobiotu imati različit utjecaj, pokazalo se da je slijeđenje obrasca pravilne prehrane najbolji način održavanja poželjnog sastava mikrobiote. A kako to postići u praksi? Usmjerite se na što veće količine voća i povrća, neka izvor ugljikohidrata ne budu dominantno žitarice već povrće (korjenasto i lisnato povrće), bitno je jesti manje jer je ipak manja potrošnja budući da smo osuđeni na ograničeno kretanje i boravak kod kuće. Mahunarke su odličan izvor složenih ugljikohidrata i biljnih proteina, odličan su medij za rast dobrih bakterija. U ovoj skupini leća, slanutak, grah, kikiriki ujedno su i namirnice koje mogu stajati dulje vrijeme. Budite svjesni da prehrana bogata bijelim brašnom i tjesteninom dovodi do smanjenog unosa vlakana čime možete usporiti probavu i izazvati neredovitu stolicu što u kombinaciji sa smanjenim kretanjem može dovesti i do izostanka stolice. Negativne gastrointestinalne simptome valja izbjeći jer ćete se i bez njih nakon nekoliko dana izolacije ne poštujući preporuke osjećati klonulo i imati osjećaj manjka energije.


KOJE MESO I MLIJEKO?

Od izvora proteina birajte ribu i nemasno meso (meso peradi), a crveno meso konzumirajte na tjednoj bazi. Od mliječnih proizvoda usmjerite se na jogurte, a od mlijeka osim kravljeg isprobajte i dostupna biljna mlijeka koja sadrže manji udio zasićenih masnih kiselina.


SMOOTHIE I SMRZNUTO POVRĆE

Uključite u svakodnevne obroke smoothieje i svježe voće, probajte dostići zlatnu brojku 5 koja nalaže konzumaciju voća i povrća u barem 5 dnevnih obroka. Svježe voće gulite, dobro perite, a vanjske listove povrća bacite, u ovoj fazi ne treba zanemariti ni smrznuto povrće koje se nutritivno ne razlikuje u odnosu na svježe, a manja je mogućnost mikrobiološke kontaminacije. Izbjegavajte prženje na masnoći, izbjegavajte pripremu hrane s previše masnoće, termička obrada neka bude kuhanje na pari ili pečenje u pećnici, koristite biljna ulja, prije svega maslinovo. Umjereno konzumirajte i pecite kolače, ako vam je već toliko dosadno i poželite vrijeme skratiti boraveći u kuhinji, odlučite se za pripremu kompliciranijih slanih jela. Pijete dovoljno vode, barem 2 L na dan.



ČEŠNJAKOM DO SIGURNE DISTANCE!

Poznati modulatori crijevne mikrobiote su prebiotici, frukto i oligosaharidi, njih možemo naći u namirnicama kao što su češnjak, kiseli kupus, jogurt, poriluk, šparoge, cikorija, čičoka, luk, zob, soja. Češnjak svakako ovdje valja izdvojiti jer osim što će Vaša mikrobiota porasti brojem, osigurat ćete onaj preporučeni razmak od 1 m od drugih ljudi.


DODACI PREHRANI

Što se dodataka prehrani tiče, ne morate pohitati u najbližu ljekarnu po novi dodatak, no ako ste nešto do sada uzimali, nastavite s time i dalje. Za sada nema dokaza da bi suplementacija bilo kojeg vitamina ili minerala preventivno utjecala na korona virus. Preventivne preporuke koje vrijede općenito su dodaci vitamina C, vitamini B skupine, vitamin D (ili se izložiti suncu, barem 15 min na dan), magnezij i omega-3 masne kiseline. Suplementacija ostalih ovisno o zdravstvenom stanju, odnosno preporuci liječnika.





ZAKLJUČAK

Zaključno, imunološki sustav je složen sustav na čiji rad utječe niz različitih čimbenika među kojima je prehrana, redovita tjelesna aktivnost, prisustvo ili odsustvo bolesti i stresa. Slijeđenje obrasca pravilne prehrane pokazao se kao dobar način prevencije mnogih kroničnih bolesti i pokretanja pravovremenog imunosnog odgovora.


Probajte u ovim čudnim vremenima zadržati pozitivnu negativnost, budite u mislima pozitivni, a virusno negativni. Neizvjesna situacija doprinosi nesigurnosti, ali probajte ispoštovati sve preporuke i biti stava da ste učinili sve što ste mogli pa s onim na što nemate utjecaja nemojte razbijati glavu. Nečinjenje u ovakvim situacijama možda je najpametnija stvar koju možete napraviti. Uz opasku ostanite doma, izolacija s pravim ljudima, možda ipak neće biti tako teška još ako se sjetite da ćemo nakon ovoga opet nastaviti po starom, vjerojatno mudriji i pametniji, ima razloga da se veselimo novim sunčanim danima koji nas čekaju.


Držite se hrabro!


Srdačno,

Miroslava B.